povijest (po knjizi) za odgovaranje...

SVJETSKA POViJEST
1. Objasni ratna zbivanja 1914.
Rat započinje 28.5. kada car Franj Josip I. objavljuje rat Srbiji.Njemačkoj je to pogodovalo jer je bila spremna za rat te objavljuje rat Francuskoj i Rusiji,ali također Njemačkoj rat objavljuju Japan i Velika Britanija.Centralnim ili središnjim slilama odgovara munjeviti rat(blizkreig).Sile Antante imaju više kolonija, sirovina, veću proizvodnju, kontroliraju sve pomorske putove, dobivaju pomoć SAD-a.Njemačka je preko neutralne Belgije napala Francusku,ali Belgijanci pružaju otpor i Francuska dobiva vremena za mobilizaciju i za dovođenje britanskim vojnika.Njemački munjeviti rat je završen nakon bitke na rijeci Marni u rujnu 1914. u kojoj sudjeluje 1,5 milijuna vojnika.Njemački blitzkrieg postaje dugotrajan(rovovski) rat.Rusija prisilila Njemačku da vodi rat na dva ratišta.Treće ratište: Galicija i Bukovina; A-U protiv Rusije; Nijemci moraju pomagati A-U u vojsci.A-U je napala Srbiju iz Bosne, a Crnu Goru iz Boke i Hercegovine; u jesen srpska vojska je morala napustiti Beograd; do kraja godine, uz pomoć vojske Antante,Srbija je odbacila napadače preko Save i Drine.Osmanlijsko Carstvo - na strani Centralnih sila i propušta njemačke brodove kroz tjesnace na Rusiju.Japan - na strani Antante - zauzima njemačke posjede u Aziji

2. Objasni ratna zbivanja 1915.
U znaku pobjede Središnjih sila.Na zapadu i dalje traje rovovski rat,te Njemačka shvaća da istovremena borba na više ratišta nema uspjeha,te prebacuju glavninu snaga na istočno bojište.Rusiji su oduzeli Litvu,Poljsku i Galiciju.U želji da pomognu Rusiji britnaci i francuzi izvode tzv. dardanelsku ekspediciju protiv Osmanlija u želji da zauzmu Bospor i Dardanele,te pridobe Grčku i Rumunjsku u svoj savez,ali neuspješno nakon teške bitke na Galipolju.U rat ulazi i Bugarska na strani Središnjih sila.Na Srbiju i Crnu Goru u listopadu austro-ugarsko-bugarsko-njemački napad, te se srpska i crnogorska vojska sa izbjeglicama povlače se preko albanskih planina na Jadran i od tuda su ih britanski brodovi prebacili na Krf i u Sjevernu Afriku .

3. Objasni ratna zbivanja 1916.
Na zapadnom bojištu vodile su se velike iscrpljujuće bitke: Verdun (preko milijun žrtava), rijeka Somma (Britanci upotrijebili tenk prvi put;1,3 milijuna žrtava).Galicija - ruski napad do Karpata; Nijemci spašavaju A-U vojsku.Kod poluotoka Jylland (Danska)vodila se najveća pomorska bitkau kojoj se sukobilo 250 brodova;iako je rezultat neriješen Britanci i dalje imaju prevlast na moru,a od tad Njemačka napada samo podmornicama.Rumunjska ulazi u rat na stranu Antante jer su joj obećali: Banat, bukovinu i Erdelj (Transilvaniju), ali Nijemci su je ubrzo porazili.Talijanska pobjeda na Soči

4. Objasni ratna zbivanja 1917.
Zbog revolucija Rusija izlazi iz rata.Grčka ulazi u rat na stranu Antante i otvara se Solunsko ratište (ratuju Britanci,Francuzi, ostaci srbijanske i crnogorske vojske sa Krfa i dragovoljski-austro-ugarski vojnici zarobljeni u Rusiji).Nijemci vode podmornički rat protiv Britanaca,ali potapaju i brodove SAD-a.6.4. u rat ulaze SAD na stranu Antante; imaju velik ljudski i industrijski potencijal,ali potrebno im je godinu dana da unovače, uvježbavaju i dovezu veliku vojsku u Europu,Austro-ugarska je pobjedila Talijane kod Kobarida.U rat ulaze Grčka,Portugal i Kina nastrani Antante.

5. Objasni ratna zbivanja 1918.
Njemačka nastoji okupiti rezerve prije nego dođu vojnici SAD te kreće s napadima u sj.Francuskoj, Nijemci ponovo došli do rijeke Marne, ali Britanci i Francuzi su i
izdržali i zajedno sa vojskom SAD krenuli u protunapad.U rujnu je kapitulirala Bugarska,a u listopadu je kapitulirala Turska.Oslobođene su Makedonija, Srbija i Crna Gora.A-U se raspada, ne pomaže ni proglas cara Karla o federaciji,te početkom studenog kapitulira.U Njemačkoj buknula revolucija (komunisti - spartakovci) te je proglašena republika. 11.11.1918. Njemačka je kapitulirala i gotov je Prvi svjetski rat.

6. Objasni atentat u Sarajevu.
Njemačka i A-U su spremne za rat.Završene su vježbe A-U vojske u BiH koje je došao nagledati prijestolonasljednik Franjo Ferdinand. 28.6.1914. atentat na Habsburškog prestolonasljednika Franju Ferdinanda u Sarajevu.Atentator je Gavrilo Princip, član organizacije Mlada Bosna koju pomaže tajna urotničko oficirska organizacija «Ujedinjenje ili smrt» («Crna ruka»).A-U upućuje ultimatum Srbiji u vezi s istragom o ubojstvu,ali Srbija odbija.28.7.1914. A-U objavljuje rat Srbiji,te u roku od tjedan dana uključile su se Njemačka, Rusija, Francuska,V.Britanija,a Italija ostaje neutralna.

7. Objasni balkanske saveze i Balkanske ratove.
1912. Srbija,Crna Gora,Grčka i Bugarska osnivaju Balkanski savez u vezi s proširenjem svog teritorija na sve slabije Osmanlisko Carstvo pod geslom “Balkan balkanskim narodima“,a pomaže im i Rusija.Iste godine započinje i rat koji završava 1913. Mirovnim ugovorom u Londonu.Stvorena je Albanija,Makedonija raskomadana, Srbija i Crna Gora dobile Sandžak.

8. Objasni dvije ruske revolucije 1917.
Slabost u naoružavanju, generali nadoknađuju brojem vojnika i do 1917.bilo je 2 milijona žrtava.Glad, loše obskrbljena vojska od 15 milijona vojnika, polja neobrađena, proizvodnja
smanjena, nestašice, nezadovoljstvo, ... uzroci su štrajka 1915. Gdje štrajka 12 milijona radnika i vojnici napuštaju ratišta.12.3.1917. (po julijanskom kalendaru - 27.2 = Februarska revolucija) generalni štrajk u Petrogradu štrajkaši u sukobu s policijom - vojska se priključila narodu.Srušen je carizam, osnovana Privremena vlada, Rusija je postala demokratska rep.
Od proljeća do jeseni 1917. –vlada dvovlašće
1. privremena građanska vlada
2. sovjeti (savjeti) radničkih, vojničkih i seljačkih predstavnika; prvi sovjeti osnovani su još u revoluciji 1905.; iza sovjeta stoje boljševici - lijevo krilo Socijaldemokratske stranke Rusije (i Vladimir Iljič Lenjin)
U srpnju 1917. Dolazi do demonstracije («Sva vlast sovjetima!»).Revolucionarni val se širi Rusijom jer Privremena vlada nije prekinula rat.6. - 7.11.1917. (ili 24. - 25.10 = Oktobarska revolucija) boljševici su napali Zimski dvorac = sjedište Privremene vlade te sovjeti preuzimaju vlast (Dekret o miru, Dekret o vlasti, Dekret o Zemlji i Deklaracija o pravima naroda Rusije).U ožujku 1918. mir u Brest-Litovsku s Centralnim silama = Rusija je izgubila dio teritorija i mora plaćati ratnu odštetu.Kontrarevolucija i intervencija 14 zemalja protiv Sovjetske Rusije (RSFSR).

9. Objasni što su sile Antante obećale Srbiji, Rumunjskoj i Italiji.
U jesen u rat ulazi i Italija na stranu Antante zato što su joj tajnim londonskim ugovorom 26.4.1915. sile Antante obećale: dio slovenskih zemalja, Istru, Dalmaciju sa Zadrom i Šibenikom, otokre Cres, Lošinj, Pag, srednjojadranske otoke, Hvar, Korčulu, Vis, Mljet i albansku luku Valonu.1915. sile Antante ponudile su proširenje Srbije na BiH, dio Dalmacije koji nije obećan Italiji, Slavoniju i Vojvodinu; Srbija zahtjeva i preostali dio Hrvatske, a u slovenskim zemljama nakon rata želi provesti plebiscite. Rumunjska ulazi u rat na stranu Antante jer su joj obećali: Banat, bukovinu i Erdelj (Transilvaniju)

10. Objasni mirovnu konferenciju u Parizu 1919./1920.
Glavnu riječ vode državnici pobjedničkih sila Antante, tzv. «velika četvorica»: Thomas Woodrow Wilson - predsjednik SAD,Lloyd George - britanski premijer,George Clemencau - predsjednik francuske vlade,Vittorio Orlando - predsjednik talijanske vlade.Kad se raspravlja o dalekom istoku, priključuje se i N.Makino-predsjednik japanske
Vlade.Predstavnici ostalih 27 članica Antante prisutni su na konferencijama,a delegati poraženih zemalja sudjeljuju samo kad je o njima riječ.

11. Objasni mirovni ugovor sa Weimarskom Republikom i Turskom.
Mirovni ugovor s Njemačkom Republikom potpisan je 28.6.1919. u Versaillesu u "Dvorani zrcala" te je morala priznati da je glavni krivac za rat, Francuskoj vratiti Alsace i Lorraine, vratiti teritorij Belgiji i Poljskoj, odreći se kolonija u korist pobjednika, platiti ratnu odštetu u roku 30.godina, predati ratnu i trgovačku mornaricu, smanjiti broj vojnika, mornara i časnika, obvezati se da neće pripojiti Austriju. Mirovni ugovor s Turskom potpisan je u pariškom predgrađu Sevres;raskomadana;Carigrad i tjesnaci okupirani

12. Objasni mirovni ugovor sa Weimarskom Republikom i Austrijom.
Mirovni ugovor s Njemačkom Republikom potpisan je 28.6.1919. u Versaillesu u "Dvorani zrcala" te je morala priznati da je glavni krivac za rat, Francuskoj vratiti Alsace i Lorraine, vratiti teritorij Belgiji i Poljskoj, odreći se kolonija u korist pobjednika, platiti ratnu odštetu u roku 30.godina, predati ratnu i trgovačku mornaricu, smanjiti broj vojnika, mornara i časnika, obvezati se da neće pripojiti Austriju.Mirovni ugovor s Austrijom potpisan je 1919. u Saint – Germainete je morala priznati novonastale države na teritoriju propale Austro-Ugarske Monarhije.

13. Objasni mirovni ugovor sa Austrijom i Ugarskom.
Mirovni ugovor s Austrijom potpisan je 1919. u Saint – Germainete je morala priznati novonastale države na teritoriju propale Austro-Ugarske Monarhije.Mirovni ugovor s Mađarskom potpisan je 1920. u dvorcu Trianon kraj Versaillesa: morala je priznati pripadnost Hrvatske, Slovenije, Međimurja, Srijema, Bačke,Baranje i dijela Banata Kraljevstvu Srba, Hrvata i Slovenaca; pripadnost Transilvanije (Erdelja), i Istočnog Banata Rumunjskoj; pripadnost Slovačke Čehoslovačkoj; pripadnost Gradišća Austriji.

14. Objasni rezultate I.svjetskog rata.
Prvi svjetski rat bio je do tada najveći ratni sukob u ljudskoj povijesti I po svojim žrtvama bio je to najstrašniji rat. Evo nekoliko podataka koji to potvrđuju: U prvom svjetskom ratu sudjeljuju 36 od 54 države svijeta ili 72% svjetske površine; rat se vodi na teritoriju 14 država ili 3% svjetske površine. Za vrijeme I svjetskog rata unovčeno 70 milijuna ljudi, 21 milijon ranjenih, preko 9 milijuna poginulih.Rat je trajao 4 godine i 3,5 mjeseca. Najveća do tada materijalna razaranja (10 puta skuplji do svih ratova 1793. - 1907.). Po završetku su propala 4 velika carstva: Rusija, Njemačka, A-U, Osmanko Carstvo. Nakon rata se javljaju bolesti (španjolska gripa), glad, revolucije. Po broju poginulih prednjači Rusija sa2,2 milijuna, 2 milijuna Njemačka, 1,7 milijuna Francuska, 1,4 milijuna A-U.

15. Objasni pojavu fašizma u Italiji.
1919. osnovana su prva fašistička udruženja Benita Mussolinija («fasces»), «rimski pozdrav», «rimski korak». To se dogodilo hzbog teške gospodarske krize nakon I. Svjetskog rata. Cilj im je bio obnoviti Rimsko Carstvo odnosno ostvariti ekspanzionizam, militarizam. 1922. nakon kongresa fašističke stranke u Napulju 400000 fašista krenulo je u «marš na Rim» (po dolasku u Rim izvršili su puč, državni udar); presjednik vlade dao je ostavku, a kralj Vittorio Emanuelle III. imenuje Mussolinija mandatrom za sastav vlade. Fašisti vladaju terorom. Svoga vladara nazivaju duce = vođa. 1924. uveo diktaturu; kralj nema gotovo nikakve ovlasti. 1935. agresija na Etiopiju; osvojena 1936. 1939. agresija na Albaniju. (obje zemlje nisu pruzale gotovo nikakav otpor.

16. Objasni pojavu nacizma u Njemačkoj.
Vanjsko politička situacija, te unutarnji gospodarski problemi su doveli do osnivanaj 1920. Nacional – socijalistička partija Njemačke( na čelu je bio Adolf Hitler) . 1923. nacisti su pokušali srušiti bavarsku vladu, nisu uspjeli pa je stranka zabranjena, a Adolf Hitler u zatvoru piše «Mein Kampf» = «Moja borba» = program nacističke stranke:1. njemački čovjek je «nadčovjek»2. više prostora njemačkoj «arijevskoj» rasi = šovinizam, rasizam, antisemitizam3. revanšizam za poraz u I.svjetskom ratu 4. diktatura jedne pratije i njenog vođe «Fuhrera» 5. ograničenje osobnih i političkih sloboda, zabrana štrajkova i demonstracija. Sa «jurišnim odredima» teroriziraju Židove, političke protivnike, komuniste, lijevo orijentirane intelektualce,... U gospodarskoj krizi 1929. – 1933. nacisti organiziraju parade i demonstracije, povezuju se sa bogatim industrijalcima, dobivaju sve više glasova na izborima 1933. Hitler je postao kancelar, a nakon podmetnutnog požara u Parlamentu, za što je optužio komuniste, te je proglasio diktaturu i III.Reich. 1933. Njemačka izlazi iz Lige naroda, uvodi opću vojnu obvezu i naoružavanje. Dolazi do diktature monopolističkih poduzeća, minimalne nadnice, radno vrijeme 60 sati tjedno, zabrana štrajkova, ... Ubrzano razvija industriju, posebno vojnu (8 puta više, kaučuk, benzin, umjetna vlakna)-potrebno za naoružanje. 1935. Donešeni su Nirnberški rasni zakoni.1935. pripojili Saarsku oblast. 1956. zaozeli rajnsko područje. 1938. pripojenje Austrije- Anschluss

17. Objasni gospodarske krize u Njemačkoj nakon I.svjetskog rata.
Njemačka je pogođena sa krizom obnove (1919. – 1921.) u Weimarskoj Republici; a primorana je dati Francuskoj Ruhr na 15 – godišnje korištenje; dolazi do kriza i inflacija, a strahujući od širenja boljševizma u Europi i želeći imati Njemačku kao štit prema SSSR, V.Britanija i SAD pomažu Njemačkoj zajmovima, olakšavanjem plaćanja ratne odštete- 1929. – 1933. – ponovo dolazi do krize i inflacije; posljedica: bankrotiralo 58000 poduzeća, nezaposlenost narasla sa 1,8 na 6 milijuna ljudi.

18. Objasni gospodarske krize u SAD nakon I.svjetskog rata.
U SAD na jesen 1929 dogodio se («crni petak» - 25. listopada) prava gospodarska katastofa;nezaposlenost, nezadovoljstvo, nemiri, demonstracije (iako se radništvo SAD bori isključivo gospodarskim sredstvima: štrajkovi, sindikati). Predsjednik SAD postao je F.D.Roosevelt čiji je program «New Deal» dolazi do javnih radova, država određuje nadnice, pomoć farmerima, industrijalci plaćaju veće poreze = država se upliće u gospodarstvo (država jača, ali jača i demokratski sustav)

19. Objasni „veliku gospodarsku krizu“ u svijetu.
Godine 1919. – 1921. «kriza obnove» = povratak sa ratne na mirnodobsku proizvodnju; problemi su nezaposlenost, materijalna razaranja, širenje revolucionarnog vala. Vremenom, kriza je prevladana, nastavljena je druga industrijska revolucija i industrijska ekspanzija = povećava se proizvodnost (produktivnost), smanjuje se cijena proizvodnje, povećava se koncentracija kpitala i stvaraju se monopolistička poduzeć. Dolazi di općeg bogatstva društva, ali se broj zaposlenih ne povećava.
Velika gospodarska kriza 1929. – 1933. Pogodila je od SAD, Njemačke, Italije, Japana, Francuske, V.Britanije – do poljoprivrednih zemalja. U SAD na jesen 1929. («crni petak» - 25. listopada) dolazi do prave gospodarske katastofe; nezaposlenost, nezadovoljstvo, nemiri, demonstracije (iako se radništvo SAD bori isključivo gospodarskim sredstvima: štrajkovi, sindikati). Predsjednik SAD postao je F.D.Roosevelt čiji je program «New Deal» dolazi do javnih radova, država određuje nadnice, pomoć farmerima, industrijalci plaćaju veće poreze =
država se upliće u gospodarstvo (država jača, ali jača i demokratski sustav). Njemačka – pogođena u krizom obnove (1919. – 1921.) u Weimarskoj Republici. Francuskoj mora dati Ruhr na 15 – godišnje korištenje; kriza i inflacija, a strahujući od širenja boljševizma u Europi i želeći imati Njemačku kao štit prema SSSR, V.Britanija i SAD pomažu Njemačkoj zajmovima, olakšavanjem plaćanja ratne odštete.
Godine 1929. I 1933. ponovo dolazi do krize i inflacije, bankrotiralo 58000 poduzeća, nezaposlenost narasla sa 1,8 na 6 milijuna ljudi.

20. Objasni japanski militarizam.
Nakon I. Svjetskog rata Japan je postao treća pomorska sila na svijetu. Gospodarski ja ojačao i želio imati što veću ulogu u Aziji. Zbog toga dolazi do programa «Azija Japancima» koji donosi militarizam, ekspanzionizam odnosno japanska verzija fašizma. Vojska je dobila povlašteni položaj, militarizacija cjelokupnog života. Najveća osvajanja: 1931. Šantug (kineska provincija), 1932. Mandžuriaj, 1933. Jehol i 1935. Hopei i osnovali marionetsku državu Mandžuko (car Pu Ji). 1935. Japan izlazi iz Lige naroda i počinje neograničeno naoružavanje. Car Hirohito podržava generale zbog svoje koristi.

21. Objasni Ligu naroda.
Nastala je od ideje T.W.Wilsona u («14 točaka»). Nastala je odlukom u Versaillesu; za čivati svjetski mir. Započela je sa radom 1920., sjedište je u Ženevi u švicerskoj. Imala je 42 članice stalno se povećavao. Odlučujuću ulogu imaju sile pobjednice u Prvom svjetskom ratu. Organizaciji se nije pridružio Sad, kasnije su se pridružile njem i sssr, napustile ga japan i njem, a bile su isključene italija i sssr. Raspala se 1939. jer nije uspjela spriječiti Drugi svjetski rat

22. Objasni staljinizam.
Dolazi do totalitarizam – svemoć državnog aparata. Diktatura jedne partije (komunističke), «čistka» političkih protivnika. Odnosno rješavanje neprijatelja vlade. Dogodio se kult Staljinove ličnosti. Također dolazi do unitarizam = isticanje jedinstva nacija, suprotno feudalizmu; u konačnici dovodi do prevlasti jedne nacije, najčešće najbrojnije. Sve ide u državno vlasništvoc => jačanje države (etatizam). Tkođer dolazi do lansko gospodarstvo (= komandno gospodarstvo suprotno tržišnom gospodarstvu). Kolektivizacija poljoprivrednog zemljišta. Uprkost upozorenjima da će njemačka napasti sssr Staljin je s hitlerom 1939. Sklopio sporazum o prijateljstvu i nenapadanju.

HRVATSKA POVJEST
1. Objasni djelovanje Josipa Jelačića nakon 1848.
Josip Jelačić je nakon 1848. ukinuo kmetstvo, uveo poreznu jednakost i jednakost pred zakonom. Zalaže se za gospodarski i kulturni razvoj. 1850. Gradec i Kaptol se spajaju u jedinstvenu općinu. Zalagao se za otvaranje Hrvatskog kazališta i branio je očuvanje hrvatskog jezika kao službenog. Odlukom pape Pia 9. Zagrebačka biskupija postaje Nadbiskupija 1852. Nadbiskup je bio Juraj Haulik (1788. - 1869.). Katolicka crkva u Hrvatskoj neovisna je o ugarskoj crkvi.

2. Objasni političke stranke u Hrvatskoj 1861.
1. Stranka prava osnovana je 1861. te su ju osnovali Ante Starčević i Eugen Kvaternik. Oni su se zalagali za samostalnu Hrvatsku na osnovu hrvatskog državnog prava (ni sa Bečom, ni sa Peštom), te su provodili demokracija, protiv despotske vlasti
2. Unionisti su se zalagali za bezuvjetno ujedinjenje s Ugarskom. Vodili su grof Julije Janković i barun Levin Rauch (mađaroni).
3. Narodna stranka (Josip Juraj Strossmayer i Franjo Rački) – federalizam. Htjeli su suradnju sa Peštom te sjedinjenje hrvatskih zemalja.
Josip Juraj Strossmayer - južnoslavenska koncepcija - Hrvatska bi bila kulturno i političko središte južnih Slavena (protiv austrijskog centralizma i austrougarskog dualizma)

3. Objasni Hrvatsko-Ugarsku nagodbu.
Kada je ban Šokčević dao ostavku novim banom je postao unionist (mađaron) Levin Rauch. Nakon pregovora, Hrvatsko-ugarska nagodba je prihvaćena u rujnu 1868.g.
Sadržaj i značenje Nagodbe: Nagodba je priznala cjelovitost hrvatskih zemalja (ali Istrom, Dalmacijom i vojnom Hrvatskom upravlja Beč!). Zajednički poslovi: vanjska politika, vojska i gospodarstvo. Samostalni poslovi: unutarnji poslovi, sudstvo, školstvo i vjerski poslovi: službeni jezik je hrvatski. Hrvatska je izgubila ekonomsku samostalnost, a u zajedničku blaganju je morala plaćati 55% svojih prihoda. U nagodbi je bilo i da grad Rijeka postane izvozna luka, no dogovor nije postignut. Zbog pritiska Mađara, car je odredio da Rijeka bude posebno tijelo spojeno s Ugarskom („Riječka krpica“).

4. Objasni gospodarstvo u Hrvatskoj u drugoj polovini 19.st.
Industrija se u Hrvatskoj počela razvijati od početka 19.st., ali su njen brži razvoj sprječavali zaostali feudalni odnosi i politička rascjepkanost hrvatskih zemalja. Ukidanjem feudalizma seljaci su prestali biti kmetovi. Zemljoradnja je i dalje ostala glavna gospodarska grana u Hrvatskoj. Izgrađene tvornice bile su namjenjene preradi poljoprivrednih proizvoda, te su najviše građeni mlinovi, šećerane, pivovare i pilane. Gradnja željezničkih pruga pridonjela je razvoju trgovine. Prva pruga izgrađena je u Međimurju 1860. a 1862. sagrađena je pruga (Beč - Ljubljana - Zidani most) - Zagreb – Sisak. 1873 izgrađena je pruga Budimpešta - Zagreb - Karlovac – Rijeka. Najvažniji plovni put bio je rijekom Savom od Zemuna do Siska a najznačajnije ceste povezivale su Karlovac i primorske gradove (Jozefina - do Senja, Lujzijana - do Rijeke). 1864. prva gospodarska izložba u Zagrebu.

5. Objasni razloge iseljavanja stanovnika Istre i Dalmacije u drugoj polovini 19.st.
Izbila je velika agrarna kriza.Posebno je bila pogođena Dalmacija i Istra gdje dolazi do filoksere(bolest vinove loze).Prodaju dalmatinskih vina ugrozila je i vinska klauzula kojom je Italija dobila pravo izvoza vina u A-U. Parobrodi potišću jedrenjake stoga propadaju domaći brodari i brodograditelji.1869.otvoren je Sueski kanal i Mediteran opet dobiva na značenju,ali ne i dalmatisnke luke jer Austrija ima Trst,a Ugarska Rijeku.

6. Objasni banovanje Ivana Mažuranića.
Ban Ivan Mažuranić bio je prvi ban pučanin, političar i književnik. Njegova zadaća je bila pretvoriti Hrvatsku u modernu europsku državu (liberalni zakoni). Zalagao se za građanska prava i slobode. Odijelio je upravu od sudstva čime je sudstvo postalo neovisno. Najznačajnije reforme provedene su u školstvu. Obavezno je četverogodišnje školovanje, a nadzor nad školama preuzela je država a ne crkva. 1874. otvoreno je Sveučilište u Zagrebu s tri fakulteta: teološkim, pravnim i folozofskim.
Matica Hrvatska, akademija znanosti (tada SAZU), bolnice, Statički zavod, gospodarske i kulturne ustanove. Zagreb je postao kulturno središte (oko 60000 stanovnika). Nema dovoljno domaćeg kapitala i sela su siromašna.

7. Objasni razloge ostavke Ivana Mažuranića.
Sabor traži od Franje Josipa I. uređenje vlasti u BiH kako bi se mogla pripojiti kraljevini Hrvatskoj, Dalmaciji i Slavoniji. Sabor zahtjeva vladanje hrvatsko-slavonske vojne granice i njen povratak pod vlast bana (razvojačena još 1871.). 1880. neuspjela financijska nagodba između Ugarske i Hrvatske. Ivan Mažuranić podnio ostavku 1880.

8. Objasni Hrvatsku u vrijeme ustanka u BiH.
Ustanak u BiH u Hrvatskoj budi nade o pripojenju BiH Hrvatskoj (Srbi i Crnogorci žele pripojenje BiH Srbiji i Crnoj Gori). Iz Hrvatske i Dalmacije šalju pomoć u oružju, hrani i lijekovima. Utočište za više od 100000 izbjeglica. 1878. na Berlinskom kongresu Austro-Ugarska je dobila pravo da okupira BiH (protektorat), ali ju nije pripojila Hrvatskoj. Ustanak u BiH podijelio hrvatske i srpske političare u hrvatskim zemljama: 1880. u Dalmaciji osnovana Srpska narodna stranka, a 1881. u Hrvatskoj osnovana Srpska samostalna stranka.

9. Objasni preporodni pokret u Dalmaciji.
Narodnjaci-ujedinjavanje Dalmacije sa Hrvatskom; Miha Klaić, don Mihovil Pavlinović-svećenstvo. Otvaraju čitaonice, Matica Dalmatinska, škole-osnovne i srednje, list „Il Nacionale“-Narodnjak. Autonomaši-Ante Bajamonti-splitski gradonačelnik; (Dalmatinci su posebna nacija-„Slavo-Dalmati“). 1882.g. narodnjaci su pobijedili i u Splitu. Od 1883.g. Dalmatinskom saboru službeni jezik je hrvatski (ali se u uredima i sudovima talij. jezik zadržao do 1912.g.). Stanovnika-442796, od čega oko 17% Srba. Do ustanka u BiH-suradnja hrvatskih i srpskih političara; 1880.g. Srpska narodna stranka.
10. Objasni preporodni pokret u Istri.
1861.g. Istarski sabor u Poreču-većinu imaju aotonomaši. Narodnjaci (ujedinjenje sa Hrvatskom); uglacnom svećenstvo; biskup Juraj Dobrila, Dinko Vitezić, Matko Laginja, Vjekoslav Spinčić. Otvaraju se čitaonice, kulturna društva, štedionice, škole, učiteljske škole. Sazivani su tabori-polirički skupovi na otvorenom (prvi 1871.g. u Kastvu).Od 1883.hrvatski i talijanski jezik su ravnopravni u sudstvu.

11. Objasni upravu u vrijeme banovanja Khuen-Hedervarya.
On je provodio mađarski centralizam i hegemonizam. Tretira Hrvatsku kao autonomni dio Ugarske (preko Hrvatske na Jadransko more). Želi pacificirati Hrvatsku i pripremiti ju za pripojenje Ugarskoj; uporište u Narodnoj stranci. Centralizam, čvrsta stega stanovništva, suci su ovisni o upravi i sudu po nalogu politike. Po izbornom zakonu pravo glasovanja ima 2% stanovništva; glasovanje je javno. Sustav raspiranja nacionalne mržnje između Hrvata i Srba. Želi slabiti snage koje teže ujedinjenju Hrvatske i Dalmacije. Dolazi do korupcije, prodor mađarskog, austrijskog ali i njemačkog kapitala. Oporba je nepomoćna (Stranka prava). 1895. Stranka prava se razdvojila: Fran Folnegović (približava se Neovisnoj narodnoj stranci) i Josip Frank (otpor velikosrpskoj idelogiji, približava se Beču). 1895. spaljivanje mađarskih zastava na Jelačićevom trgu - car Franjo Josip I. na otvaranju HNK; Vladimir Vidrić, Stjepan Radić, ...

12. Objasni slom politike Khuen-Hedervarya.
1895.na otvorenju zgrade HNK u Zagrebu studenti predvođeni Stjepanom Radićem spalili su mađarsku zastavu u vrijeme dolaska cara Franje Josipa I.Raspirivanje nacionalne mržnje - 1902. protusrpska demokracija (list «Srbobran» objavio članak «Do istrage vaše ili naše») u Zagrebu.1903. velike demonstracije od Zagreba, Osijeka, Karlovca, Broda, Senja, Gospića,Sušaka zbog pojave mađarskih natpisa; u Zaprešiću uključilo se i seosko stanovništvo.1904.Stjepan Radić osnovao Hrvatsku pučku seljaku stranku.Khuen-Hedervary uvodi prijeki sud i zatvara demonstrate. Odjek i u Dalmaciji i Istri pa i u slovenskim gradovima i u selima te Khuen- Hedervary doobiva premještaj i odlazi.

13. Objasni BiH pod austro-ugarskom vlašću.
Provodi reforme (modernizirati Osmanlijsko Carstvo).1831. Husein kapetan Gradašević - «zmaj od Bosne»; zahtjeva autonomiju BiH.1839. nova buna zbog reformi: ukidanje feudalizma i opće plaćanje poreza; ugušio vojskovođa Omer-paša Latas.Najviše se opire muslimansko stanovništvo.Do 1908. vlada suverenitet turskog sultana.1908. A-U anektirala BiH - kriza, posebno u odnosima sa Srbijom.
Austriski vojni zapovjednik postao je zemaljski poglavar,a na tom se mjestu najduže zadržao ministar financija Benjamin Kallay(1883.-1905.)koji propagira «bosansku naciju» i «bosanski jezik», modernizaciju državu i vratiti ju u sustav zapadno-europske civilizacije.problemi su korupcija, dolaze strani činovnici, porez na modernizaciju države, novačenje,feudalizam nije ukinut.

14. Objasni političke stranke u BiH pod austro-udarskom vlašću.
Franjevci su očuvali hrvatsku kulturu i identitet, pravaška ideologija; protusrpska; protiv stvaranja bosanske nacije.Do aneksije 1908. zabranjeno je osnivanje stranaka.Hrvatska narodna zajednica osnovao je Nikola Mandić koji surađuje s muslimanima.1881. Vrhbosanska nadbiskupija u Sarajevu; katedrala; nadbiskup Josip Stadler osniva Hrvatsku katoličku udrugu koja je za sjedinjenje BiH sa Hrvatskom.Na izborima 1910. Pobjeđuje Hrvatska narodna zajednica.

15. Objasni Riječku i Zadarsku rezoluciju.
U Dalmaciji-„politika novog kursa“-Frano Supilo i Ante Trunubić: nezadovoljni gospodarskom politikom Austrije i njemačkim prodorom na istok=povezuju se hrvatski, srpski i talijanski političari sa mađarskim oporbenim političarima (protiv germanizacije). 1905.g. u Rijeci, sastanak političara iz Hrvatska i Dalmacije: podržavaju zahtjev ugarske oporbe o državnoj samostalnosti Ugarske; uvjet ujedinjenje Dalmacije sa Hrvatskom, sloboda tiska i sastajanja,… 1905.g. Zadarska rezolucija: srpski političari iz Dalmatinskog i Hrvatskog sabora prihvatili zaključke Riječke rezolucije (uz uvjet priznavanja ravnopravnih Srba u Hrvatskoj)> stvorena je (1905.g.) Hrvatsko –Srpska koalicija; 1906.g. pobjeđuje na izborima za Hrvatski sabor, do1918.g. vladajuća koalicija